Gubitak zarade i profesionalna šteta

Prema članu 1295 Austrijskog građanskog zakonika, zahtjev može nastati kada je nedostatak protivpravno i krivicom prouzrokovan ili kada se primjenjuje posebno pravilo odgovornosti. Kod tjelesne povrede član 1325 izričito uključuje izgubljenu zaradu. Zahtjev se odnosi na ekonomsku štetu koju je prouzrokovala sama povreda.

Za raniji period se obično poredi zarada koja bi bila ostvarena bez događaja sa stvarno primljenim prihodima. To može obuhvatiti platu, provizije, dodatke ili konkretne prihode od samostalne djelatnosti. Očekivana isplata nije automatski sigurna i poređenje mora počivati na provjerljivim činjenicama.

Profesionalna šteta može biti veća od samog bolovanja. Osoba se može vratiti na posao, ali više ne može obavljati fizički zahtjevne zadatke, raditi isti broj sati ili nastaviti profesionalni put. Važan je konkretan uticaj na mogućnost zarade, a ne samo apstraktna dijagnoza.

Kod zaposlenih treba početi ugovorom o radu, obračunima zarade i podacima prije i poslije događaja. Relevantni mogu biti redovna plata, dokazani prekovremeni rad, provizije, dodaci ili konkretan bonus. Pitanje je da li bi taj dio zarade vjerovatno bio ostvaren bez povrede.

Bolovanje i stvarni gubitak zarade nisu isto. Nastavak isplate, naknada zbog bolesti, rehabilitaciona naknada ili druge isplate mogu nadoknaditi ili umanjiti ekonomsku štetu. Sve isplate treba evidentirati. Isti gubitak ne smije se tražiti dva puta.

Za svaki mjesec ili jasno određen period obračun treba pokazati očekivani prihod, stvarni prihod, zamjenske naknade i preostalu razliku. Odstupanja treba objasniti, na primjer sezonskim promjenama, planiranom promjenom posla ili promjenom koja je bila predviđena prije povrede.

Kod samostalnih djelatnosti pad prihoda ne može se jednostavno izjednačiti sa ličnim gubitkom zarade. Prihod, dobit, privatna sredstva, fiksni troškovi i dodatni troškovi zamjene pripadaju različitim nivoima procjene. Posao može izostati, a da se lična dobit ne smanji u istom iznosu. Obrnuto, neophodna zamjena može znatno umanjiti preostali rezultat.

U zavisnosti od djelatnosti korisni mogu biti knjigovodstvo, poreska rješenja, spiskovi naloga, kalendari projekata, bankovni podaci i raniji uporedni periodi. Dokumenti treba da pokažu koji poslovi nisu prihvaćeni, završeni su kasnije ili su prebačeni na druge osobe zbog povrede.

Poslovna šteta i lični gubitak prihoda nisu automatski isti. Ako je uključeno preduzeće, mora se razjasniti da li zahtjev pripada fizičkoj osobi, preduzeću ili objema stranama. Jasno razdvajanje sprečava dvostruko potraživanje iste štete.

Trajno ograničenje može smanjiti mogućnosti zarade i kada trenutno nema vidljivog mjesečnog gubitka. Treba procijeniti koji bi se posao bez povrede vjerovatno obavljao i kakav razvoj je sada još moguć. Važni mogu biti radno vrijeme, zadaci, napredovanje, prekvalifikacija i mogućnost pronalaska ravnopravnog posla.

Medicinsko umanjenje radne sposobnosti ne znači automatski određeni gubitak prihoda. Isti nalaz može imati sasvim različite posljedice zavisno od zanimanja. Kancelarijski posao, fizički rad i samostalna djelatnost imaju različite zahtjeve u pogledu pokretljivosti, izdržljivosti i koncentracije.

Za prognozu su zato potrebne medicinske i profesionalne činjenice. Ranije prijave, kvalifikacije, razvoj karijere, opisi posla i promjene na radnom mjestu mogu dati važne polazne tačke. Pretpostavke o hipotetičkoj karijeri nisu dovoljne.

Potvrda o nesposobnosti za rad prvenstveno potvrđuje medicinski utvrđen period. Ona sama ne dokazuje visinu izgubljene zarade, zadatke koji nisu mogli biti obavljeni ili postojanje ravnopravnog posla. Medicinsku dokumentaciju treba povezati sa profesionalnim podacima.

Sačuvajte nalaze, otpusna pisma, rehabilitacione dokumente i medicinske prognoze. Dodajte ugovor o radu, obračune zarade, poreske podatke, potvrde o poslovima, odbijenice, e-mailove poslodavca i dokaze o promjenama na poslu. Ako je potrebna prekvalifikacija, uredite i dokumente o kursevima, prijavama i posredovanju.

Mjesečna hronologija pokazuje praznine: povreda, bolovanje, liječenje, pokušaj povratka, promjena zadataka, otkaz ili prekvalifikacija. Svaka tvrdnja o gubitku treba biti povezana sa datumom, osobom ili dokumentom.

Isplate socijalnog ili privatnog osiguranja mogu biti važne za obračun i ostvarivanje zahtjeva. Član 332 Austrijskog zakona o opštem socijalnom osiguranju predviđa prelazak zahtjeva u određenim slučajevima. Zato treba razjasniti koja ustanova je koju naknadu isplatila i na koji dio zahtjeva to utiče.

Doprinos vlastitoj šteti može uticati na odgovornost. Prema članu 1304 Austrijskog građanskog zakonika treba provjeriti da li je oštećena osoba doprinijela nastanku ili povećanju štete. To se može odnositi na sam događaj i na razumne mjere za ograničavanje trajnog gubitka.

Odbici se ne smiju vršiti paušalno. Svaku isplatu i korist treba procijeniti prema svrsi, periodu i pravnoj klasifikaciji. Pregledan obračun pokazuje šta je već nadoknađeno i koji nedostatak još postoji.

Tjelesna povreda može prouzrokovati više vrsta štete. Troškovi liječenja odnose se na neophodne medicinske i povezane izdatke. Naknada za bol obuhvata patnju i ograničenja. Gubitak zarade odnosi se na ekonomsku štetu zbog prekida ili pogoršanja mogućnosti rada.

Trajne posljedice mogu prouzrokovati i troškove njege, pomagala ili prilagođavanja radnog mjesta. Stranica o tjelesnoj povredi i troškovima liječenja obrađuje medicinske izdatke. Stranica o naknadi za bol i posljedičnoj šteti objašnjava nematerijalne posljedice.

Iste pozicije ne smiju se obračunati dva puta. Pregled zato za svaki iznos navodi vrstu zahtjeva, period, obračun i dokaz. Provjera zahtjeva može pomoći pri uređivanju pitanja za dalju procjenu.

Član 1489 Austrijskog građanskog zakonika je polazna tačka za mnoge zahtjeve naknade štete. Početak u pravilu zavisi od saznanja o šteti i odgovornoj osobi. Kod trajne profesionalne štete mogu se pojaviti i pitanja prepoznatljivosti, kasnijih posljedica i utvrđivanja budućih nedostataka.

Pismo protivnom osiguranju ili razgovori sami po sebi ne rješavaju automatski pitanje zastare. Djelimičnu uplatu ili priznanje treba procijeniti prema sadržaju i vremenu. Pregled rokova treba obuhvatiti događaj, saznanja, zahtjeve, odgovore, isplate i eventualne sudske korake.

Za prvu pravnu procjenu posebno su korisni kratka hronologija, pregled prihoda, medicinska dokumentacija i komunikacija sa poslodavcima, osiguranjima ili ustanovama socijalnog osiguranja. Kontrolna lista za dokumentaciju štete pomaže pri prikupljanju važnih dokumenata.