Psihičko oštećenje nakon štetnog događaja: kada postoji zahtjev za naknadu?

Nezgoda, teška povreda ili gubitak bliske osobe mogu dugo djelovati na psihu. Svaka razumljiva reakcija ipak ne stvara poseban zahtjev za naknadu štete. Za pravnu procjenu važno je da li postoji ozbiljna psihička zdravstvena povreda, kako je medicinski dokumentovana i kakve je posljedice izazvala.

Kod psihičkog oštećenja treba odvojiti više pitanja: šta se dogodilo, kada su tegobe počele, da li postoji dijagnoza ili specijalističko liječenje, koji je uzrok medicinski važan i da li su posao, svakodnevni život ili lične aktivnosti ograničeni. Jasna hronologija često je prvi koristan korak.

§ 1325 ABGB obuhvata troškove liječenja, gubitak zarade i primjerenu naknadu za bol nakon tjelesne povrede. Austrijski Vrhovni sud razlikuje povredu zdravlja kao poremećaj unutrašnjih životnih procesa od obične emocionalne nelagode. Ta razlika je naročito važna kod psihičkih posljedica.

Psihička reakcija može biti pravno važna kada dostigne klinički nivo. To može biti dijagnostikovani posttraumatski stresni poremećaj, teška depresivna epizoda ili drugo uporedivo stanje koje traži liječenje. Sama oznaka nije odlučujuća. Važni su nalazi, razvoj, liječenje i praktične posljedice.

Austrijski Vrhovni sud povredu zdravlja opisuje kao poremećaj unutrašnjih životnih procesa. Snažan uticaj na psihičku sferu može biti dovoljan. Obična ljutnja, uznemirenost ili prolazno emocionalno opterećenje uglavnom nisu dovoljni bez dokaza zdravstvenog poremećaja.

Pregled tjelesne povrede i troškova liječenja pomaže pri razvrstavanju fizičkih i psihičkih posljedica. Pregled naknade za bol i posljedične štete važan je pri procjeni naknade.

Zahtjev traži da se psihička zdravstvena povreda može pripisati štetnom događaju. Važni su tok događaja, njegova vrsta, prva reakcija i kasniji medicinski razvoj. Bliska vremenska veza je važan pokazatelj, ali ne zamjenjuje medicinsku procjenu uzročnosti.

Prethodna osjetljivost ili kasniji događaji mogu biti važni. Oni ne isključuju automatski zahtjev. Treba procijeniti kakav je doprinos konkretni događaj imao na razvoj zdravlja i da li se posljedica može dovoljno pouzdano povezati s njim.

Zabilježite tok po pojedinačnim datumima. Navedite prve tegobe, preglede, početak terapije, bolovanje i promjene u svakodnevnom životu. Provjera zahtjeva pomaže pri razvrstavanju mogućeg odgovornog lica i stavki štete.

Šok-šteta nije svaki oblik tuge ili potresa nakon smrti. U pravilu je potrebna vlastita zdravstvena povreda. Teška psihička reakcija može biti važna kada je medicinski prepoznatljiva i prelazi uobičajenu emocionalnu patnju.

Austrijski Vrhovni sud je takođe naveo da emocionalna patnja nakon gubitka bliskog srodnika bez vlastite zdravstvene povrede zavisi od posebnih uslova pripisivanja. Prema RS0115189, potrebna težina krivice nedostaje kod lake nepažnje ili same objektivne odgovornosti. Zato treba pažljivo provjeriti pravni osnov.

Kod slučajeva u porodici zabilježite odnos, tok događaja, dijagnozu i liječenje. Naziv šok-šteta ne zamjenjuje medicinski dokaz niti procjenu odgovornosti.

§ 1325 ABGB posebno navodi troškove liječenja, gubitak zarade i naknadu za bol nakon tjelesne povrede. Kod psihičke zdravstvene povrede mogu biti važni psihoterapija, psihijatrijsko liječenje ili druge potrebne mjere kada su medicinski opravdane.

Gubitak prihoda takođe može biti važan. Potvrde o bolovanju, podaci o zaradi i jasan prikaz gubitka pomažu pri procjeni. Potrebnu pomoć u domaćinstvu ili njegu treba zabilježiti prema vrsti, periodu i obimu.

Naknada za bol ne pokriva svako neprijatno emocionalno stanje. Ona se odnosi na fizičke i psihičke bolove izazvane povredom prema okolnostima konkretnog slučaja. Kontrolna lista dokumentacije štete pomaže pri prikupljanju dokaza.

Važni dokumenti su medicinski nalazi, ljekarska pisma, dijagnoze, planovi terapije, računi, bolovanje i podaci o radnoj sposobnosti. Lične bilješke o početku tegoba, pogoršanjima i ograničenjima na poslu ili u svakodnevnom životu mogu dopuniti dokumentaciju.

Medicinska dokumentacija treba pokazati više od jedne dijagnoze. Važni su vrijeme pojave tegoba, liječenje i kasniji razvoj. Izjave članova porodice mogu opisati posljedice u svakodnevnom životu, ali ne zamjenjuju medicinski nalaz.

Kod zastare su saznanje za štetu i odgovorno lice važna polazišta. Kod psihičkih posljedica trenutak može biti težak za određivanje jer se dijagnoza, uzrok i trajanje ponekad razjasne tek kasnije. Provjera zastare pomaže pri slaganju događaja, nalaza i pisama po datumima.

Česta greška je svako emocionalno opterećenje nazvati zdravstvenom povredom. Ni dijagnoza bez veze sa događajem nije dovoljna. Potrebni su medicinski razumljivo stanje i pouzdana veza sa štetnim događajem.

Nepotpuna hronologija stvara dodatni problem. Ako se liječenje, bolovanje i prve tegobe mnogo kasnije rekonstruišu iz sjećanja, mogu nedostajati važne pojedinosti. Vodite datirani zapis što ranije.

Terapiju i štetu ne treba navoditi samo uopšteno. Račune, izostanak s posla, njegu i ograničenja opišite prema periodu i praktičnom učinku. Tako zahtjev postaje razumljiv i provjerljiv.

Nove članke i pravne informacije kancelarije možete primati putem BRANDaktuellen Rechtsnews. Pretplatite se na bilten.