Uzročnost i dokaz: sudsko vještačenje

Da li je neki događaj prouzrokovao određenu štetu ne može se uvijek utvrditi samo dokumentima i iskazima svjedoka. Kod medicinskih, tehničkih ili ekonomskih pitanja može biti potrebno sudsko vještačenje. Njegova svrha je da sudu pruži stručno znanje. O pravnoj odgovornosti i dalje odlučuje sud.

Zato nalaz vještaka nije automatski dokaz za cijeli zahtjev. On se zasniva na određenim činjenicama i dokumentima. Ako su materijali nepotpuni ili zaključak nije razumljivo obrazložen, uzročnost može ostati otvorena. Oštećena osoba treba precizno urediti tok događaja i stručno pitanje.

Ovaj tekst objašnjava ulogu sudskog vještačenja kod naknade štete prema austrijskom pravu. Obuhvata izbor vještaka prema § 351 ZPO, pregled predmeta i dokumentacije, obavezu obrazlaganja prema § 362 ZPO te postupanje kod dopune i protivrječnosti.

§ 1295 ABGB je opšta polazna tačka za naknadu štete nastale krivicom. Za konkretan zahtjev ipak moraju biti utvrđeni šteta i njen uzrok. Prirodna uzročnost odnosi se na činjeničnu vezu. Pravno pripisivanje je posebno pitanje.

Vještak može objasniti da li je povreda u skladu s nezgodom, da li je tehnički nedostatak mogao prouzrokovati štetu ili kako nedostatak utiče na popravku. Sud odlučuje da li taj rezultat dokazuje pravnu odgovornost. Vještak ne odlučuje o pravnom pitanju.

Oblast o dokazima i zastari pomaže pri sređivanju činjenica i vremena. Sudski nalaz je samo jedan dio lanca dokaza. On ne zamjenjuje dokaz početnog događaja ni razumljiv obračun štete.

Prema § 351 ZPO sud imenuje jednog ili više vještaka kada je potrebno stručno dokazivanje. Stranke se prije imenovanja saslušavaju o osobi vještaka. Kada je moguće, sud treba uzeti u obzir javno imenovane vještake.

Potrebna stručnost zavisi od konkretnog pitanja. Medicinska specijalizacija može biti važna kod tjelesne povrede. Oštećenje vozila, građevine ili mašine zahtijeva druga znanja. Preširoko određeno područje može dovesti do nejasnog dokaznog postupka.

U podnesku treba precizno formulisati činjenično pitanje. „Ko je odgovoran?“ nije stručno pitanje. Bolje je pitati koja je povreda utvrđena, koji uzrok je stručno podržan i koji drugi uzroci mogu objasniti pojedinačnu stavku štete.

Svaki nalaz zahtijeva činjeničnu osnovu. To mogu biti prvi medicinski nalazi, snimci, operacioni izvještaji, dokumenti održavanja, fotografije, mjerenja, računi i ranija stručna mišljenja. Vještak može procijeniti samo ono što mu je dostupno ili što utvrdi pregledom.

Hronologija je posebno važna kod tjelesne povrede. Prvi nalazi, liječenje, tegobe, nesposobnost za rad i kasnija ograničenja moraju biti vidljivi redom. Kod materijalne štete treba odvojiti ranije stanje, neposredni nalaz i traženu popravku ili umanjenje vrijednosti.

Nedostajući dokument nije samo administrativna praznina. On može uticati na stručni zaključak. Prije pregleda pripremite potpunu hronologiju i povežite svaku stavku štete sa dokumentom koji treba da podrži njen uzrok ili iznos.

Tokom pregleda vještak procjenjuje osobe, predmete ili druge važne okolnosti. Prema § 352 ZPO dokaz može sprovesti ovlašćeni ili zamoljeni sudija ako pregled nije moguć pred sudom koji odlučuje ili bi inače bio znatno otežan. Mjesto i način zavise od predmeta dokazivanja.

Stranke treba da omoguće pristup važnim dokumentima i predmetima. Lična objašnjenja ne treba da zamijene stručno dokazivanje. Činjenični spisak sa datumima, dokumentima i konkretnim pitanjima korisniji je od pretpostavki o odgovoru.

Promjene na oštećenom predmetu mogu otežati kasniju procjenu. Prije popravke ili bacanja stanje treba dovoljno dokumentovati. Kod medicinskih pitanja potpuna dokumentacija liječenja korisnija je od kasnijeg sažetka izabranih tegoba.

Dobro dokazno pitanje povezuje početni događaj, stručnu posljedicu i pojedinačnu stavku štete. Kod nezgode može biti potrebno procijeniti da li je povreda u skladu sa dokumentovanim događajem i da li troškovi liječenja proizlaze iz njega. Kod finansijske štete pitanje može obuhvatiti tehnički uzrok nedostatka i njegov uticaj na popravku.

Više uzroka treba navesti odvojeno. Ranije oboljenje, prethodno oštećenje, kasnije liječenje ili druga nezgoda mogu različito uticati na pojedine stavke. Pitanje ne treba neodređeno da obuhvati ukupnu štetu. Treba označiti stavku i period koji se procjenjuju.

Provjera dokumentacije štete pomaže pri hronologiji. Provjera zahtjeva može urediti učesnike i pojedinačne stavke štete.

Prema § 362 ZPO nalaz mora biti obrazložen. U tamo navedenim slučajevima prije stručnog zaključka treba opisati nalaz pregleda ako je pregled važan za razumijevanje i ocjenu. Ova razlika omogućava da se odvojeno pita šta je utvrđeno, a šta je zaključeno.

Provjerite dokumente, metodu i međukorake. Da li se simptomi, oštećenje ili mjerenja navode bez objašnjenja njihovog značaja? Da li je alternativni uzrok ostao bez odgovora? Da li se pretpostavke predstavljaju kao utvrđene činjenice? Svaku tačku označite odgovarajućom stranicom ili nalazom.

Samo odbacivanje zaključka obično nije dovoljno. Jači prigovor pokazuje da je dokument zanemaren, da pitanje nije odgovoreno ili da zaključak ne proizlazi iz navedenog nalaza. Tada sud može procijeniti da li je potrebna dopuna.

Ako je nalaz nedovoljan ili vještaci iznesu različita mišljenja, sud prema § 362 ZPO može narediti novo vještačenje kod istog ili drugog vještaka. Svako neslaganje sa rezultatom ipak ne zahtijeva automatski novi nalaz.

Zahtjev za dopunu treba precizno navesti otvoreno pitanje. Treba označiti zanemarenu činjenicu, relevantni dio nalaza i uticaj na uzročnost ili iznos štete. Opšti zahtjev za „boljim“ pregledom ne pokazuje konkretnu prazninu.

Privatno stručno mišljenje može pomoći pri prepoznavanju protivrječnosti i pripremi pitanja za sud. Ono automatski ne zamjenjuje sudski nalaz. Njegov značaj ocjenjuje se zajedno sa ostalim dokazima.

Stranke treba da pomognu u razjašnjenju činjenica i dostave potpune relevantne dokumente. To ne znači da unaprijed daju stručni odgovor. Važno je da su dostupne sve odlučne činjenice i da se pregled može sprovesti na provjerljiv način.

Sudske vještake za njihov rad u pravilu pripada naknada prema zakonskim pravilima. Da li se traži predujam zavisi od postupka i dokazivanja. Konačna odluka o troškovima ne zavisi samo od toga ko je predložio vještačenje.

Prije prijedloga za vještačenje uredite stručno pitanje, dostupne dokumente i značaj za svaku stavku štete. Kod složenog dokazivanja troškove treba razmotriti zajedno sa procesnom strategijom.

Nove članke i pravne informacije kancelarije možete primati putem BRANDaktuelle Rechtsnews. Pretplatite se na newsletter.