Otežavanje dokazivanja zbog nedostajućih dokumenata u Austriji

Kada dokumenti nedostaju u predmetu naknade štete, nije važno samo šta je zapisano. Važno je i ko je imao pristup informacijama, da li se dokument odnosi na bitnu činjenicu i kako njegov nedostatak utiče na ocjenu dokaza.

Praznina u dokumentaciji sama po sebi ne znači otežavanje dokazivanja. Može nastati zbog gubitka, lošeg arhiviranja, kratkog roka čuvanja ili nepotpune primopredaje. Dodatne okolnosti su potrebne prije zaključka o namjernom ometanju.

Ovaj tekst objašnjava kako procijeniti nedostajuće dokumente u austrijskom zahtjevu za naknadu štete, pripremiti zahtjev za predaju isprave i razlikovati utvrđene činjenice od pretpostavki.

Kod zahtjeva za naknadu štete treba razumljivo prikazati štetni događaj, povredu obaveze, štetu i uzročnu vezu. Nedostajući dokumenti mogu otežati rekonstrukciju.

U praktičnom smislu, otežavanje dokazivanja postoji kada se dokaz druge strane otežava zadržavanjem, izmjenom ili uništavanjem dokaza. Sama činjenica da dokument nedostaje ne dokazuje automatski namjeru.

Prema § 272 ZPO sud ocjenjuje navode na osnovu rasprave i dokazivanja te u odluci navodi okolnosti i razloge za svoje uvjerenje. Praznina se zato procjenjuje zajedno s ostalim dokazima.

Najprije označite dokument. Da li se radi o izvještaju o održavanju, računu, zapisniku o primopredaji, internoj prijavi ili digitalnoj datoteci? Tek tada se može procijeniti značaj njegovog nedostatka.

Navedite činjenicu koju dokument treba dokazati. Izvještaj o pregledu može pokazati stanje stvari u određenom trenutku. Račun može pokazati popravku i cijenu. Nijedan dokument sam po sebi ne rješava cjelokupno pitanje uzročnosti.

Što je predmet dokazivanja preciznije određen, lakše je ocijeniti značaj dokumenta. Općenito očekivana dokumentacija bez jasne veze sa štetom nije dovoljna za zaključak o namjernom ometanju.

Za predaju isprave nije dovoljna pretpostavka da dokument negdje postoji. Prema § 303 ZPO treba što preciznije opisati sadržaj i činjenice koje treba dokazati. Treba navesti i okolnosti zbog kojih je vjerovatno da druga strana ima dokument.

To mogu biti ranije poslate kopije, naziv datoteke, zapisnik, svjedočenje ili dokumentovani način rada. Važno može biti i ko je dokument sastavio, provjerio ili arhivirao.

Navedite period, vrstu dokumenta, autora, mjesto čuvanja i činjenicu koja se dokazuje. Opšti zahtjev za sve interne dokumente najčešće nije dovoljno određen.

Prema § 304 ZPO predaja se pod određenim uslovima ne može odbiti. To važi kada se druga strana sama pozvala na dokument radi dokazivanja, kada postoji građanskopravna obaveza predaje ili kada je dokument po sadržaju zajednički objema stranama.

§ 305 ZPO predviđa izuzetke za druge isprave, uključujući porodični život, priznatu obavezu čuvanja tajne i poslovnu tajnu. I drugi jednako važni razlozi mogu opravdati odbijanje.

Zato nije važno samo da li dokument postoji. Treba ispitati sadržaj, pravni odnos stranaka i konkretan razlog zbog kojeg se predaja traži.

Ako je dokument izmijenjen ili više nije dostupan, treba što preciznije rekonstruisati tok. Kada je original napravljen? Ko je imao pristup? Kada je uočena praznina? Da li su postojale sigurnosne kopije ili ranije verzije?

Sačuvajte e-mailove, priloge, nazive datoteka, verzije, fotografije i poruke o čuvanju. Zamjenski dokaz ne dokazuje automatski izvorni sadržaj, ali može objasniti istoriju dokaza.

Protivrečna dokumentacija nije automatski obmana. Zajedno s drugim okolnostima može uticati na uvjerenje suda. Tvrdite samo ono što postojeći podaci podržavaju.

Gubitak dokumenta ne ukida automatski obavezu osobe koja traži naknadu da dokaže činjenice svog zahtjeva. Kod ugovorne odgovornosti § 1298 ABGB može posebno urediti dokazivanje krivice. To treba razlikovati od dokaza štete i uzročne veze.

Ko ima pristup dokumentu treba objasniti posjed i čuvanje. Ko traži predaju treba konkretizovati činjenicu koja se dokazuje i okolnosti posjeda. Pravično dokazivanje ne znači opštu predaju svake interne komunikacije.

Važni su i vlastiti dokumenti. Ako fotografije, prijave ili računi nisu sačuvani, otvoreno objasnite prazninu i uredno predočite zamjenske dokaze. Objašnjena praznina nije isto što i neosnovana optužba.

Čak i ako bi nedostajući dokument potvrdio neki događaj, uzročnost i visina štete moraju se posebno ispitati. Izvještaj o održavanju može potvrditi nedostatak, ali ne i koje je troškove popravke prouzrokovao. Račun može potvrditi plaćanje, ali ne automatski i potrebu ili pripisivanje troška.

Razdvojite svaku vrstu štete, kao što su popravka, zamjena, liječenje, gubitak zarade, nemogućnost korištenja ili drugi nedostaci. Navedite koji dokument nedostaje i koje pitanje ostaje otvoreno.

Kod više mogućih uzroka nedostajući dokument ne može zamijeniti uzročni niz. Početno stanje, događaj, kasniji razvoj i konkretna šteta i dalje moraju biti povezani.

Napravite listu dokumenata s nazivom, periodom, vjerovatnim posjednikom, činjenicom koja se dokazuje i postojećim zamjenskim dokazom. Zabilježite da li ste dokument tražili i kakav je bio odgovor.

Komunikaciju sačuvajte u izvornom obliku i zabilježite kada je datoteka ili papirni dokument prvi put pomenut. Kod digitalnog materijala korisniji su neizmijenjeni izvodi i pouzdani podaci o datoteci nego kasniji sažetak.

Za pravnu procjenu odvojite pravni osnov, predmet dokazivanja, pitanje predaje, moguće izuzetke i pojedinu vrstu štete. Pregled dokaza, pregovora i zastare pomaže u pripremi.

Praznina u dokumentaciji ne govori sama za sebe. Sud uzima u obzir koja bi strana uobičajeno čuvala informacije, da li je postojanje dokumenta potkrijepljeno i postoji li uvjerljivo objašnjenje njegovog gubitka. Važni su i preostala hronologija i izjave stranaka.

Ako se činjenica posebno nalazi u sferi jedne stranke, blizina dokazima može imati značaj pri ocjeni tereta iznošenja i dokazivanja. To ipak ne stvara opštu obavezu da se dokazuje da druga strana nije nešto učinila. Odlučujuća je konkretna činjenica koja se dokazuje.

Za pripremu odvojite ono što je sigurno dokumentovano, ono što je samo pretpostavka i zaključak koji se iz toga izvodi. Tako se dokazno pitanje može provjeriti bez popunjavanja praznine neosnovanom namjerom.

I kada original nedostaje, više nezavisnih izvora može objasniti tok događaja. To mogu biti pravovremeni e-mailovi, fotografije s pouzdanim vremenom nastanka, kalendarski ili radni zapisi, potvrde plaćanja i izjave osoba koje su same vidjele stanje ili primopredaju.

Svaki zamjenski dokument povežite s konkretnom tvrdnjom. E-mail može pokazati da je problem prijavljen. Potvrda plaćanja može potvrditi trošak. Svjedok može opisati stanje u određenom trenutku. Pravna posljedica tih elemenata mora se posebno ocijeniti.

Sačuvajte i informacije koje ukazuju u različitim pravcima. Otvorena razlika može se stručno razjasniti. Ako se protivrečne verzije ne objasne, ocjena cjelokupne dokumentacije može biti teža.

Nove članke i pravne informacije kancelarije dobijate uz BRANDaktuelle pravne novosti. Pretplatite se na bilten.